ĐAKOVO danas - nezavisni gradski portal

O prepisci Strossmayera i Račkog

subota, 26.05.2012. 16:29

Dijalog dviju iznimnih figura 19. stoljeća, Franje Račkoga i biskupa Strossmayera, bio je tema znanstvenog skupa 10. jubilarnih Strossmayerovih dana, upriličenog u zajedničkoj organizaciji Grada Đakova, Nadbiskupije i KBF-a u dvorani Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice. O prepisci su govorili Niko Ikić i Stjepan Damjanović.

Pozdravljajući sve nazočne, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić podsjetila je kako su znanost i umjetnost međusobno povezani prostori ljudskog duha, što se uostalom iščitava iz naziva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, osnovana upravo Strossmayerovom zaslugom. On i Rački, rekla je ministrica, postavili su kulturne temelje za budućnost. Zadatak je Strossmayerovih dana, poručio je dogradonačelnik Ivica Mandić, približiti Strossmayera sadašnjim generacijama i prekinuti zlouporabu njegova imena u dnevno-političke svrhe. - Đakovački je biskup bio sasvim sigurno veliki vizionar, domoljub i graditelj. Udario je temelje kulturi i umjetnosti, kao i modernom obrazovanju. Gradio je sirotišta, crkve, ali i visokoobrazovane ustanove, rekao je Mandić.

Korespondencija Strossmayera i Franje Račkog baca novo svjetlo na sve procese, ljude i događaje iz njihova vremena, konstatirao je prof.dr. Niko Ikić. - Posebno prijateljstvo koje je postojalo među njima dvjicom urodilo je silnim plodovima za hrvatsku kulturu, naciju i državu, od neprocjenjive vrijednosti. Dva su duha bila spojena u jednom tijelu. Franjo je bio mozak, a Strossmayer srce. Posebni je spomenik njihova prijateljstva objavljena korespondencija, što ju je u četii opsežne knjige objedinio povjesničar Ferdo Šišić, s posebnim komentarima za javnost. Veliko je to vrelo podataka kojih nema u službenim dokumentima, pojasnio je Ikić, uspoređujući ih s biblijskim Davidom i Jonatanom.

- Strossmayer je utemeljitelj Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, danas HAZU, a Rački njezin prvi predsjednik. Obojica su značila izuzetno puno u javnom životu. O tome postoji veliko slaganje, kao što postoji i veliko neslaganje o njihovom političkom djelovanju, što različiti ljudi različito procjenjuju. S obzirom na to da su jedan i drugi toliko učinili za najznačajnije kulturne ustanove, ne samo Akademiju nego i moderno zagrebačko Sveučilište, cijeli niz gimnazija, osnovnih i srednjih škola, a kako gotovo nije bilo nijednoga književnika kojemu Strossmayer nije poslao novac, a Rački napisao preporuku, ne može se pretjerati kad se hvali njihova uloga u povijesti hrvatskoga naroda u cjelini, te posebno u povijesti nacionalne kulture i znanosti, ocjena je akademika Damjanovića. Šišić je, otkrio je akademik, objedinio 1.434 pisma Strossmayera i Račkog.